Rasuti po livadama, proplancima i uz stare puteve, stećci su najprepoznatljiviji spomenik srednjovjekovne Bosne. Procjenjuje se da ih na području današnje Bosne i Hercegovine ima oko 60.000, a još oko 10.000 u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji – ukupno na više od 3.300 lokaliteta, pri čemu je, prema istim procjenama, više od 90 posto u lošem stanju.
Od 12. do početka 16. stoljeća
Običaj klesanja ovih nadgrobnika javlja se sredinom 12. stoljeća, vrhunac doživljava u 14. i 15. stoljeću, a gasi se početkom 16. stoljeća, nakon osmanskog osvajanja. Stećke su podizali sljedbenici Crkve bosanske, katolici i pravoslavni, pa ih savremena nauka sve češće vidi kao regionalni kulturni fenomen, a ne kao obilježje jedne vjere. Teza o isključivo bogumilskom porijeklu, popularna od kraja 19. stoljeća, danas se smatra prevaziđenom.
Sama riječ stećak izvedena je od glagola stajati i znači „ono što stoji”. Narod ih je zvao i mramorima, mašetama ili divskim grobljima, a na natpisima se spominju kao „bilig”, „kamen” ili „kuća”.
Jelen, kolo i čovjek s podignutom rukom
Samo manji dio stećaka nosi natpise – njih 384, uglavnom ćirilicom, a ponegdje glagoljicom i latinicom. Mnogo su poznatiji ukrasi: spirale, arkade, rozete, vinova loza, polumjesec i zvijezde, scene lova, viteških turnira i kola. Najzastupljenija životinja je jelen, naročito na hercegovačkim stećcima, a najslavniji motiv je čovjek s podignutom desnom rukom. Poznato je i 33 imena klesara; među njima se ističe Grubač, koji je bio i klesar i pisar.
UNESCO je stećke upisao na Listu svjetske baštine 2016. godine, kao zajedničko dobro četiri države: odabrano je oko 4.000 monolita u 28 nekropola – 20 u Bosni i Hercegovini, po tri u Crnoj Gori i Srbiji te dvije u Hrvatskoj. Među najbolje očuvanim je Radimlja, tri kilometra zapadno od Stoca, čiji najstariji spomenici sežu u drugu polovinu 12. stoljeća.
Film koji donosimo snimljen je kao dio zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za nominaciju nekropola stećaka, a objavila ga je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Izvori: en.wikipedia.org, en.wikipedia.org
