U nekadašnjoj Jeleč mahali, uz staru trasu Carigradskog druma kroz Novi Pazar, stoji džamija čije ime na turskom znači „zlatni alem”. Altun-alem džamija podignuta je u prvoj polovini 16. stoljeća i pod zaštitom je države od 1979. godine.
Graditelj sa titulom mevlane
Džamiju je sagradio osmanski neimar Muslihudin Abdulgani, poznat i kao Mujezin-hodža el-Medini. Bio je bogat i učen čovjek – nosio je počasnu titulu mevlana – a iza sebe je ostavio niz zadužbina na Balkanu, među njima Kuršumli-han u Skoplju. Njegova vakufnama iz 1550. godine, osim džamije, u Novom Pazaru navodi mekteb, kuće za imame, han, dućane i mlinove.
Tačna godina gradnje nije poznata. Mahala Mujezin-hodže prvi put se spominje u osmanskom popisu iz 1528. godine, dok je u popisu iz 1516. nema, pa istraživači gradnju smještaju između te dvije godine. Te godine danas stoje i na ploči na ulazu u džamijsko dvorište. U 17. stoljeću naziv Mujezin-hodžina mahala zamijenjen je imenom Altun-alem mahala, a ulica koja se nekad zvala Stambolski drum danas nosi ime Prvomajska.
Kupola, trijem i harem s nišanima
Džamija je jednoprostorna kupolna građevina s trijemom natkrivenim dvjema kupolama – tip koji nije karakterističan za ove krajeve, a čije se analogije iz 16. stoljeća nalaze u Edirneu, Istanbulu, Bursi i Amasiji. Zidana je naizmjenično kamenom i redovima opeke, dok su trijem i dvanaestostrana munara od kvadera pješčara. Kompleks, opasan visokim zidom, čine još mekteb, natkriveni ulaz s klupama i oko 50 nišana, od kojih 29 nosi epitafe.
Osmanski putopisac Evlija Čelebija, koji je ovim krajevima prošao šezdesetih godina 17. stoljeća, i austrijski diplomata Teodor Ipen opisali su je kao najzanimljiviju džamiju u gradu. Njen uticaj vidljiv je i na kasnijim novopazarskim džamijama – u oblikovanju trijemova, munara, otvora i dekorativne plastike. Galerija u nastavku vodi vas od munare i unutrašnjosti džamije do harema, ali i do drugih svjedoka osmanskog Novog Pazara – starog hamama i gradske tvrđave.
Izvori: sr.wikipedia.org, en.wikipedia.org
